Program saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 2025-2028.

Održiva saradnja u oblasti privrede i migracija

Švicarska podržava Bosnu i Hercegovinu u stvaranju povoljnih uslova za trgovinu i investicije, razvoj privatnog sektora, otvaranje novih radnih mjesta, inovacije, digitalizaciju, rast, prosperitet i održivost. To podrazumijeva poboljšanje ekonomskog okvira izvan administrativnih granica, unapređenje poslovnih usluga te poticanje konkurentnog preduzetništva i start-upova, posebno s ciljem osnaživanja mladih i žena te promocije zelene ekonomije. U svrhu smanjenja nezaposlenosti među mladima, Švicarska podržava tehničke i stručne obuke koje odgovaraju tržišnim potrebama i usklađene su širom zemlje. Naglasak je stavljen na učenje kroz rad i mentorstvo, u bliskom partnerstvu između organa vlasti, obrazovnih institucija i privatnog sektora. Napori da se poboljšaju uslovi rada i poveća učešće žena i migranata na tržištu rada, uz jačanje saradnje između dijaspore i lokalnih zajednica, pozitivno utiču na ekonomiju.

Kroz partnerstvo u oblasti migracija, Švicarska podržava državne organe u jačanju vlasništva nad procesom upravljanja migracijama, posebno kako se BiH sve više oslanja na svoje vlastite sposobnosti. To uključuje izgradnju lokalnih kapaciteta, jačanje regionalne saradnje i omogućavanje Bosni i Hercegovini da preuzme punu odgovornost za upravljanja granicama, zaštitu prava migranata i pružanje osnovnih usluga, što će u konačnici dovesti do održivog i lokalno zasnovanog pristupa u upravljanju migracijama.

Zdravstvo

Uz blisku saradnju sa zdravstvenim organima, Švicarska pomaže u obezbjeđivanju pristupa visokokvalitetnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti širom zemlje, kao i u promovisanju zdravijeg načina života. Švicarske intervencije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti fokusiraju se na prevenciju nezaraznih bolesti, poboljšanje sestrinskih usluga i razvoj usluga njege za starije osobe. Time se unapređuje efikasnost zdravstvenog sistema i smanjuju troškovi. Politike, zakoni, podzakonski akti, strategije i profesionalni standardi razvijaju se na usklađen način na državnom nivou kroz saradnju oba entitetska ministarstva. Saradnja na ličnom i institucionalnom nivou između entiteta doprinosi društvenoj koheziji. Švicarski projekti fokusiraju se na ranjive grupe, kao što su osobe sa hroničnim bolestima, problemima sa mentalnim zdravljem, smanjenom pokretljivošću i osobe koje žive u udaljenim područjima.

Lokalna uprava i općinske/opštinske usluge

Švicarska promoviše demokratiju i dobro upravljanje kroz jačanje odgovornih i transparentnih institucija koje pružaju visokokvalitetne javne usluge svim građanima. Naglasak je na aktivnom i sistemskom učešću građana u procesima donošenja odluka, s akcentom na društveno marginalizirane grupe. Kroz institucionalno partnerstvo između švicarskih i lokalnih institucija, Švicarska dijeli svoja iskustva u implementaciji Ciljeva održivog razvoja i podržava dobrovoljno izvještavanje zemlje prema Ujedinjenim nacijama. Također, Švicarska pruža podršku organizacijama civilnog društva u njihovom dijalogu sa vlastima. Ovi napori doprinose društvenoj koheziji i jačaju povjerenje u demokratske procese i institucije.

Podrška usklađivanju zakona i politika sa evropskim standardima od ključne je važnosti za pružanje visokokvalitetnih javnih usluga u svim općinama/opštinama. Građani imaju direktnu korist od ispravne vode za piće zahvaljujući modernizovanom i efikasno vođenom sistemu vodosnabdijevanja. Švicarska podržava organe vlasti u provođenju mjera za energetsku efikasnost i prelazak na obnovljive izvore energije, kao i u pripremi za novu klimatsku realnost te zaštitu od katastrofa.

Pitanja od zajedničkog interesa

Svi projekti i partnerstva fokusiraju se na uključivanje društveno diskriminiranih grupa i osiguravaju jednak tretman muškaraca i žena, posebno u pristupu uslugama i učešću u demokratskim procesima. Obzirom na široko rasprostranjenu korupciju, Švicarska promoviše dobro upravljanje kroz transparentnost, odgovornost, učešće građana, vladavinu prava i efikasnost. Švicarski program saradnje ne toleriše nikakve koruptivne radnje.

Kontekst

Program saradnje od 1996. godine predstavlja ključni stub švicarskog prisustva u Bosni i značajno je doprinio izvrsnim bilateralnim odnosima. Švicarska promoviše održivi ekonomski razvoj, demokratiju, dobro upravljanje i jednak pristup građana javnim uslugama, stvarajući bolje prilike za lokalno stanovništvo. Od 2009. godine, Švicarska održava partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom u oblasti migracija, što je u najboljem interesu za obje zemlje za osiguranje sigurnog, urednog i zakonitog upravljanja migracijama, s obzirom na to da Zapadni Balkan predstavlja jednu od glavnih ruta za migrante na putu ka Evropi. Program saradnje obuhvata i pitanje dijaspore u Švicarskoj i drugim zemljama, s ciljem poticanja investicija i razmjene znanja. Švicarska je geografski blizu, a dom je za oko 65.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Tri decenije nakon rata, Bosna i Hercegovina suočava se sa suprotstavljenim historijskim narativima i geopolitičkim uticajem. Domaći političari imaju različite vizije daljnjeg puta zemlje. Retorika podjela i raširena korupcija koče napredak. Rastuće tenzije u regiji nose sa sobom rizik od potencijalnog oružanog sukoba.

Potrebe građana i zemlje oblikuje sve veći ekonomski i društveni jaz. Mnogi građani imaju negativne percepcije o budućnosti zemlje. Sve manji prostor za građanski uticaj sprečava njihovo djelovanje. Zbog izazovnog političkog i ekonomskog konteksta, raširene korupcije lošeg obrazovnog i zdravstvenog sistema, u posljednjoj deceniji oko 60.000 građana godišnje emigrira, uglavnom u Zapadnu Evropu. Istovremeno, starenje populacije predstavlja izazov za obrazovni i zdravstveni sistem, sistem socijalne zaštite i tržište rada. Uprkos slabim okvirnim uslovima, poput nerazvijene infrastrukture, ograničenih institucionalnih kapaciteta i nedostatka radne snage, ekonomija je pokazala otpornost. Međutim, potrebne su dodatne investicije kako bi postala konkurentnija i ispunila evropske standarde. Zajedničko regionalno tržište i sve veća integracija Bosne i Hercegovine u jedinstveno tržište Evropske unije pružaju značajan potencijal za trgovinu i investicije, kako za BiH, tako i za Švicarsku.

Uslovno otvaranje pristupnih pregovora u 2024. godini dodatno naglašava evropski put Bosne i Hercegovine, pod uslovom da se postigne saglasnost o reformama unutar zemlje. Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nudi finansiranje infrastrukture, pod uslovom da se ispune reforme u oblasti demokratizacije i regionalne integracije. U tom kontekstu, Švicarska, kao jedan od najvećih bilateralnih donatora, doprinosi ovom putu svojom ekspertizom i smatra se primjerom uspješno funkcionirajuće federalne države.

Pristup i partneri

Kao „nacija oblikovana voljom“ (njem. Willensnation), Švicarska posjeduje ekspertizu u promovisanju društvene kohezije među ljudima različitog porijekla, vjere i jezika. Švicarska sarađuje s brojnim akterima širom Bosne i Hercegovine, uključujući organe vlasti na svim nivoima, preduzeća, poslovna udruženja, civilno društvo i razvojne partnere. Program saradnje značajno doprinosi očuvanju mira i socioekonomskom razvoju stavljajući akcenat na postojeće poveznice, zajedničke interese i vrijednosti. Program povezuje ljude iz različitih sfera i promoviše razmjenu ideja, iskustava i politika između institucija. Na taj način doprinosi usklađivanju sistema koji omogućavaju jednak pristup uslugama i bolji kvalitet života građana širom zemlje.

Kako bi se postigli rezultati programa saradnje, neophodna je politička volja svih nivoa vlasti da provedu reforme i ostvare svrsishodnu interakciju sa civilnim društvom i privatnim sektorom. Fokus švicarskog političkog dijaloga bit će na socioekonomskim uslovima, lokalnoj upravi, upravljanju migracijama, te na vodnom, energetskom i zdravstvenom sektoru. Ove reforme su ključne za građane i napredak u oblastima dobrog upravljanja, vladavine prava i integriteta, u skladu sa evropskim standardima.

Švicarski pristup se zasniva na potrebama i na vlastitoj i regionalnoj stručnosti, vodeći računa da je saradnja usklađena s prioritetima Bosne i Hercegovine i da je komplementarna angažmanu Evropske unije. Promovisanje pristupa zasnovanih na rezultatima rada i lokalno vođenog razvoja povećava efikasnost i osnažuje institucije da budu nosioci promjena i preuzmu odgovornost za daljnji napredak i rezultate. Gdje god to okolnosti dozvoljavaju, Švicarska će dati prednost saradnji sa lokalnim partnerima umjesto angažovanja stranih organizacija. Kad je riječ o modalitetima saradnje, prednost se daje partnerstvima i osiguravanju osnovnih sredstava. Švicarska promoviše koordinaciju između razvojnih aktera i regionalnu saradnju.

Namjera Švicarske je da obezbijedi bespovratna sredstva u iznosu do 15 miliona CHF godišnje (30 miliona KM) tokom perioda 2025-2028, zavisno od raspodjele sredstava. Ovim će se stvoriti mogućnosti za privlačenje dodatnih sredstava multilateralnih banaka i privatnog sektora.